HR EN
30. travnja 2018. Internet & tisak

Budućnost Šolte, Brača ili Hvara vs Brexit?

Kakve veze ima budućnost Šolte ili Hvara s Brexitom? Ima i mimo svoje volje. Naime, diljem EU s nestrpljenjem, ali i svojevrsnom zebnjom zbog mogućih rezova, iščekuje se toliko najavljivani višegodišnji okvir za novo proračunsko razdoblje. S prijedlogom Europske komisije bit ćemo upoznati do kraja idućeg tjedna, no niz je otvorenih pitanja o daljnjem smjeru kohezijske politike Unije, o čemu ovisi i ujednačenost razvoja otoka u Europskoj uniji.

"Kohezijska politika je jedna od najuspješnijih europskih politika uopće i zato priželjkujem da će ostati netaknuta. Jer, vrijeme je pokazalo da kohezijska politika ulaganjima u neravnomjerne razvijene dijelove Unije jača samu Uniju iznutra. No, ta je politika pod velikim pritiskom. Ne samo zbog procesa izlaska Velike Britanije kao neto uplatitelja iz EU-a, nego ima i ideja da se dosadašnja politika zamijeni nekakvim fondovima, koji će onda uplaćivati novac gdje je potrebno", ističe zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula, inače potpredsjednik Međuskupine zadužen za otoke, koji je prošlog tjedna u Europskom parlamentu organizirao konferenciju visoke razine pod nazivom "Kako kohezijska politika nakon 2020. može pomoći izazovima otoka u EU". Možda u posljednji trenutak pred zaključenje prijedloga novog financijskog okvira za razdoblje od 2021. do 2027. godine.

Uz europsku povjerenicu za regionalni razvoj, Corinu Cretu, na konferenciji su svoja iskustva i vizije ujednačenog razvoja otoka iznijeli predstavnici Europskog odbora regija za otoke, Europskog ekonomskog i socijalnog odbora za otoke te otočani iz Grčke, Malte, Cipra, Švedske, Francuske i Portugala.

Svi oni dijele strepnju da bi otoci (kao uostalom i svi izolirani i zabačeni teritoriji, odnosno, oni dijelovi gdje se zarađuje manje od 75 posto prosjeka EU-a), mogli loše proći bude li osjetnijih rezova. Naime, mnoge velike i ekonomski snažne članice kao nove prioritete ističu vlastite, unutarnje probleme i troškove zbog kojih nisu skloni izdašnom financiranju "nerazvijenih". Koncept solidarnosti bogatijih sa slabije razvijenim članicama EU-a je na možda i najvećem ispitu do sada.

Cijeli članak čitajte na linku.

Koristimo kolačiće (cookies) kako vam poboljšali online iskustvo. Korištenjem naše web stranice pristajete na uporabu kolačića.