Hrvatski put prema Europskoj uniji započeo je ranih 2000-tih kroz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, no tek je 21. veljače 2003. i formalno podnesen zahtjev za članstvom. Na vlasti u Hrvatskoj tada je bila Vlada Ivice Račana a na mjestu ministra vanjskih poslova bio je Tonino Picula, današnji zastupnik u Europskom parlamentu. Hrvatsku članstvo u EU, govori Picula za tportal, nije trebalo iznenaditi jer se za njega dugo pripremala.
"Vodili smo dugotrajne, jedinstvene i teške pregovore. Zbog dobre adaptacije na nove, europske standarde profitirali su oni segmenti društva koji su znali što hoće. Međutim, članstvo u EU doživio je negativnije onaj inertniji dio društva koji se nije mogao, želio ili znao nositi s promjenama.Ukratko, izazovi pregovora o članstvu nastavili su se kao izazovi konzumacije članstva u EU nakon 1. srpnja 2013. godine", kaže nam Picula.
Iako gotovo svaki dan svjedočimo benefitima članstva poput mogućnosti rada van granica Hrvatske ili povlačenja novca iz europskih fondova, Picula u svojim razmišljanjima ipak upozorava da još uvijek ima prostora za poboljšanja.
"Gledano segmentirano, kohezijska politika je institucionalni refleks jedne od najvažnijih vrijednosti europskog projekta - solidarnosti i crta obrane vjerodostojnosti EU. Za Hrvatsku je ključno da u privlačenju europskih sredstava u idućih pet godina bude daleko uspješnija i prevlada početno nesnalaženje. Moramo iskoristi fondove kako bi uklonili unutarnje disparitete, ali i svim građanima Hrvatske omogućili da osjete neposrednu korist od članstva u Uniji. Više od otvorenih otpora, zabrinjava naglašena ravnodušnost naših građana prema EU", kaže Picula.
Cijeli članak čitajte na linku.
