Po njegovom mišljenju, za europsku perspektivu BiH nije toliko presudno koji će joj indikativni datum ulaska odrediti Bruxelles, nego da stvarni napredak zemlje ovisi o tome "koliko će još dugo biti politički utjecajne skupine kojima je neprihvatljivo svako, pa i najmanje, odstupanje od postojećeg dejtonskog okvira koje ugrožava njihove pozicije".
Kao primjer toga naveo je da je BiH jedina zemlja zapadnog Balkana koja ovog trenutka nema zajednički parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje formiran od zastupnika Europskog parlamenta i Parlamentarne skupštine BiH. - Ako se sustavno blokira rad jednog ovakvog standardnog tijela, kakvi će tek otpori nastupiti kada na dnevni red dođu puno značajnije reforme? BiH ne može stalno računati na spuštanje kriterija za napredovanje prema višim razinama u postupku pridruživanja EU - kazao je u izjavi za Fenu Picula.
Upitan misli li da bi se sama međunarodna zajednica trebala više uključiti u cijeli proces ulaska BiH u EU ili je to, ipak, samo na BiH i njezinim dužnosnicima, ustvrdio je kako bi optimalno rješenja za postojeće probleme kroničnog nefunkcioniranja institucija trebalo pronaći u samoj BiH, a ne nametati ih sa strane. Međutim, dodao je, BiH ima sustav koji je dogovoren na međunarodnoj razini. - To je zemlja u kojoj još uvijek djeluju predstavnici međunarodne zajednice u različitim formama pa je zato razumljivo da međunarodna zajednica treba imati određenog utjecaja kada je očito da interni sukobi blokiraju normalno funkcioniranje institucija - naglasio je Picula.
CIjeli članak čitajte na linku.
