Prisustvovali ste raspravi o stanju u BiH. Šta su Vaši stavovi – dojmovi? Kakvom vidite situaciju u BiH? Koliko treba biti zabrinut?
Riječ je o zajedničkoj sjednici dva tijela Europskog parlamenta, Odbora za vanjsku politiku i Pododbora za pitanja sigurnosti i obrane, uoči odlaska izaslanstva pododbora u trodnevni radni posjet BiH. O važnosti dimenzije sigurnosti kada se radi o BiH dovoljno govori činjenica da će ovaj pododbor po drugi put posjetiti BiH u ovom mandatu. Sastavni dio konteksta je i nedavno objavljena Strategija proširenja EU na Zapadni Balkan gdje se BiH nalazi na začelju zemalja kojima strategija otvara europsku perspektivu. Mišljenja sam da za europsku perspektivu BIH nije toliko presudan neki indikativni datum ulaska u EU nego stvarni napredak zemlje na tom putu. Međutim, taj napredak ovisi o tome koliko će još na političkoj sceni dominirati zagovornici ovog štetnog statusa quo. Problem predstavlja što se BIH ne uspijeva riješiti negativne strane dejtonske kompleksnosti. Paradoksalno je to što sporazum koji je prije 23 godine dokinuo rat danas proizvodi kronične napetosti i potiče kulturu rješavanja sporova sukobima umjesto dogovorima. Gotovo sve institucije i procesi u BiH su u latentnoj blokadi, a to može u svakom trenutku proizvesti još ozbiljnije konfrontacije.
Govorilo se dosta o sigurnosnim izazovima s kojima se BiH i misije EUFOR-a i NATO-a u BiH suočavaju. Koji su to, po Vama, realni problemi?
Najprije treba uočiti da BiH nikada nije bila ni zamišljena kao demilitarizirana zona. Oružane snage su jedna od temeljnih karakteristika države, a BiH jest država i mora biti država. Sigurnost je jedan od ključnih izazova i motiv zašto je Komisija predložila novu strategiju proširenja baš na Zapadni Balkan. Naime, Zapadni Balkan ponovo se našao u fokusu interesa EU tek nakon velikog migrantskog vala 2015. godine. Danas dvije trećine građana EU (prema anketama) smatra upravo sigurnost najvažnijim pitanjem kojim se političari trebaju pozabaviti, dok su još nedavno dominirali ekonomski i socijalni problemi. Treba naglašavati i ulogu oružanih snaga BiH kao važnog faktora za izgradnju povjerenja u državi budući da one djeluju na cijelom državnom teritoriju za razliku od 16 policijskih i drugih sigurnosnih organizacija. Pozitivno sigurnosno okruženje je preduvjet gospodarskog rasta i izgradnje demokratskih institucija. Misija EUFOR Althea je zadužena za nadzor implementacije vojne dimenzije Daytonskog sporazuma. Danas je sigurnost posvuda pod pritiskom novih oblika prijetnji i treba biti spreman za moguće pogoršanje situacije. Mreža od 17 timova diljem BiH pomaže povećati vidljivost EU-a sa zadaćom da bude od pomoći lokalnom stanovništvu.
Cijeli intervju čitajte na linku.
